Dili – Loron Segunda-Feira, 17 Fevereiru 2025
Sua Exelénsia Ministra Edukasaun Dra. Dulce de Jesus Soares hamutuk ho Sua Exelénsia Vise-Primeiru Ministru, Ministru Koordenadór ba Assuntu Sosiais, Ministru ba Dezenvolvimentu Rurál no Habitasaun Komunitária, Eng. Mariano ASSANAMI Sabino, inklui profesór no estudante sira husi Pré-Eskolár Rembor, Munisípiu Manatutu, halo abertura ba semináriu selebrasaun loron munidíal lian-inan 2025 ho tema “Edukasaun Multilinge ba Futuru ida ne’ebé Dignu no Sustentável iha Timor-Leste”. Semináriu ne’e realiza iha Salaun Ian Martin INFORDEPE Matadoru, Dili.
Iha entrevista, Sua Exelénsia Vise-Primeiru Ministru, Ministru Koordenadór ba Assuntu Sosiais, Ministru ba Dezenvolvimentu Rurál no Habitasaun Komunitária, Eng. Mariano ASSANAMI Sabino, hateten, lian-inan hanesan mós identidade Timor-Leste nian, tanba ne’e importante tebes ba timoroan hotu atu konserva nafatin lian-inan ne’e, hodi hatudu identidade nasionál.
“Fó parabéns ba inan sira hotu-hotu, ne’ebé mak hahú ho nia lian ne’ebé hatene, nia kous kosok-oan hahú husi kanotak to’o moris mai, nian hanorin no sai hanesan idukadora dahuluk. Fó parabéns mós ba Ministériu Edukasaun no mós ba profesór sira ne’ebé mak hahú ona prátika lian materna iha fatin-fatin, tanba ne’e bele reforsa liután ita-nia oan sira-nia identidade, karrater, orgullu ba sira-nia lian no aprende mós tetun no protugues inklui lian sira seluk no mós siénsia sira seluk”, dehan S.E. V-PM-MCAS-MDRHC.
Vise-PM hatutan, Governu Konstitusionál Da-9, liuhusi Ministra Edukasaun nia responsabilidade tomak atu bele kontinua haforsa kona-ba saida mak hakerek ona iha konstituisaun RDTL no saida mak importante atu bele dezenvolve, kontroi, reforsa no konserva, hodi bele sai hanesan identidade nasionál.
Aleinde ne’e, Sua Exelénsia Ministra Edukasaun Dra. Dulce de Jesus Soares, hateten, iha prosesu ida ne’e, halo mós progresaun linguístika ne’ebé mak fazeadamentu husi lian materna, hafoin hakat ba lian Tetun no Portugues, tanba lian materna ho Tetun ne’e la’os uza alfabetu ne’ebé mak lahanesan, maibé uza A, B, C, hanesan, bainhira estudante sira hatene A iha lian materna ba Tetun mós A nafatin.
“Ita la hanorin lian materna iha eskola hotu-hotu, maibé ita identifika área sira ne’ebé mak inan-aman no estudante sira ko’alia lian Tetun no Portugues ne’e menus tebe-tebes, ita hakarak katak labarik hotu ne’ebé ba eskola, iha área remota, extremamente remota no iha sidade, sira hotu-hotu iha direitu hanesan ba asesu edukasaun, tanba ema ida atu aprende ho di’ak liután, nia tenki kompriende lian ida ne’ebé mak nia aprende, nune’e bele konpriende konteudu ho di’ak liután”, dehan S.E. Ministra Edukasaun.
#MédiaME