Atividade

Previous Next

SUA EXIA. MINÍSTRO EDUKASAUN JUVENTUDE DESPORTO APRESIA HO SERVISU GIZ (The Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH) LIU HUSI PROJETU ENDIGO

Dili, 16/ 8 / 2020 – Country Director GIZ Sr. Reiner Schellhaas agradese ba parseria no koperasaun dia’k ho MEJD durante ne’e, no GIZ kompremete atu kontinua supporta MEJD iha área Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasional liuliu kona-ba dezenvolvimentu kurríkulu ne’ebé inovativu no di’ak liu iha futuru. GIZ mos agradese katak, Sua.Exia Ministru, hatan ona no iha tempu besik sei asina MoU ida iha área refere. Ne'e mak pontos Importante ne'ebe aprenzenta husi Country Director GIZ ba Sua.Exia Minístro Edukasaun Juventude e Desporta iha sira nia vizita.
Sr. Reiner Schellhaas ne'e mos esplika liu tan GIZ ho MEJD, hamosu ona kurríkulu innovativu balun iha tinan hirak ba kotuk hamutuk ho Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasional balun liuliu iha parte leste mak hanesan iha Munisípiu haat ; Baucau, Manatuto, Lautém no Viqueque. No mos Projetu Agrofloresta implementa iha Munisípiu haat ho ninia tarjetu atu kuda ai ho montante Milaun 3 no iha suco 40.
GIZ hare katak, topiku Agrofloresta importante tebes atu bele entegra iha kurríkulu Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasional nian, maibe to’o agora seidauk, tanba ne’e, sira iha hanoin atu oinsá bele entegra topiku refere iha kurríkulu Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasional nian liuliu Tékniku Vokasional ne’ebé adere ba MEJD. GIZ komesa ona sira nian servisu iha asuntu refere no hala’o atividade sira mak hanesan;
-Kria to’os ba aprendizagem agroflorestal (Agroforestry Learning Plot),
-Expertu ka trabalhador ba Dezenvolvimentu ida (Development worker) ne’ebé koloka hodi servisu iha área refere,
-Expertu ne’e halo akonsellamentu ba tékniku vokasional agrícola sira atu hadi’ak liu tan métodu no konteúdu ensinu nian ne’ebé hare liu ba sistema agrofloresta espesialmente através aprendizajen prátika sira,
-Kompleta ou halo revizaun atu bele hadia’k liu tan kurríkulu Ensinu nian no materia didátiku no métodu sira ne’ebé iha.
Aleinde topiku agrofloresta ne’ebé temi iha leten, GIZ mos iha hanoin entegra Sistema Dijitalizasaun iha prosesu aprendizajen ne’e. Sistema refere sei iha hanoin atu bele komesa iha Novenbru tinan ne’e. Sistema Dijitalizasaun iha prosesu apredizajen ne’ebé mensiona mak hanesan uza smartphone. Xefe ne'e mos informa liu tan MoU prepara ona no prontu ba diskusaun.
Iha biban ida ne'e Koordenador Projetu ENDIGO, Dr. Theo Ebbers, mos hatutan tan katak, durante ne’e GIZ liu hosi Projetu ENDIGO halo ona parseria servisu di’ak mos ho MEJD liuliu iha área Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasional. Iha parseria servisu ne’e, Projetu apoiu ona Tékniku Vokasional balun iha Munisípiu Lospalos no Viqueque, apoiu refere halai liu ba kapasitasaun sira mak hanesan hasa’e abilidade no koñesimentu no fó mos akonsellamentu ba alunu tékniku vokasional sira hodi bele orienta ba merkadu servisu nian. Projetu refere halo parseria di’ak ho INFORDEPE liuliu iha programa ensinu nian no produs mos manual ba hanorin. Projetu ne’e mos apoiu sentru juventude sira iha teritóriu, no apoiu mos Associação Deficientes de Timor-Leste (ADTL).
Iha biban ikus nian Sua.Exia Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu apresia tebes parseria hamutuk GIZ Timor-Leste. Sua.Exia. Ministru hatutan tan katak, MEJD iha 24 Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasional. Kapasidade hosi Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasional minímu tebes tantu professor no rekursu. Razaun ida mak Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasional sira barak mak konversaun hosi Ensino Sekundáriu Jeral. Hasa’e kapasidade iha àrea refere mak programa prioridade ida hosi governu ida ne’e nian.
Sua.Exia. Ministru hatutan tan katak, setór agrikultura importante tebes, hanesan ita hotu hatene katak, agora dadaun governu halo hela programa ba rekopera ekonomia rai-laran, no setor ida ne’e hanesan setor importante tebes. Iha MEJD, aliñamentu ho programa merenda escolar ou ‘School Feeding Programme’, kuaze 300,000 alunu sira hetan merenda iha lor-loron. Aleinde ne’e SE. Ministru hatutan tan katak, Nasaun Alemaña koñesidu tebes ho ninian teknolojia ne’ebé avansadu tebes, hare ba topiku dijitalizasaun hanoin ne’e pasu di’ak idaba dezenvolvimentu setor Edukasaun iha Timor-Leste. Ikus Sua.Exia. Ministru mos hakarak hatene tanba sa mak GIZ impelmenta programa iha deit iha Parte Leste, iha Munisípiu haat; Baucau, Manatuto, Lautém no Viqueque. ?
Hatan ba perguntas Sua.Exia. Ministru nian ne'e, Sr. Reiner hatete katak, ida ne’e iha ona konkordansia antes entre governu rua ne’e. Maibé, alen de ida ne'e, iha mos programa iha setor agrikultura, no mos projetu seluk hanesan projetu iha Setor Maritima, liuliu iha àrea kapasitasaun nian.
Ikus Liu Sua.Exia. Ministru husu atu GIZ mos fo apoio ba eskola tekniku vokasional ida ka rua ne'ebé laos deit iha parte leste maibe dezenvolve liu tan Ensinu Sekundário Tekniku Vokasional ida ka rua nune'e bele sai Ensinu Exemplar ida iha Timor-Leste.
Enkontro ne'ebé partesipa mos husi Sekretaria Ezekutiva hamosu pontos importanete mak hanesan; MoU kona-ba Agrofloresta nian ba Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasional, MoU ne’e tuir planu sei asina iha loron 28 Agostu 2020, No halo diskusaun MoU kona-ba ideia dijitalizasaun iha prosesu aprendizajen nian.
Previous Next

Sua Exia. Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu simu vizita husi Ekipa Mary Mackillop Today

Dili,18 de Agusto de 2020 - Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu Sua Exia. Armindo Maia simu vizita husi Ekipa Mary Mackillop Today reprezenta husi Country Director, Sr. Alipio Baltazar ho ninia ekipa. Vizita ne'e ho objetivo atu mai komprimenta e mos mai atu hametin liu tan kooperasaun ne’ebé di’ak iha setor edukasaun, juventude no desportu ne'ebe maka durante ne'e halao tiha ona.
Iha biban ida ne'e Sr. Alipio Baltazar mos fo agredese ba parseria no koperasaun dia’k durante ne’e, no Mary Mackillop Today sei kontinua hametin liu tan ninian komitmentu ba koperasaun ho MEJD liuliu iha àrea Literasia Tetum no Programa Formasaun ba Profesór, Sentru Aprendizajem móvel, Programa Formasaun ba inan no aman sira, no Saúde Literasia.
Liu tan Country Director ne'e mos hatutan tan katak, Mary MacKillop Today hanesan vizaun Primeira Santa da Austrália no Irmãs de São José. Organizasaun internasional ne’e existe ona iha Timor-Leste desde 1994 (durante Tempu Indonesia) to’o agora. Mary Mackillop servisu barak liu iha setor Edukasaun, liuliu iha àrea principal haat mak sira kobre hanesan: Programa Literasia Tetum no Formasaun ba Profesór, Sentru Aprendizajem móvel, Programa Formasaun ba inan no aman sira, Saúde Literasia. Area hirak ne'e importante tebes atu halo parseria ho Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu.
Iha Oportunidade vizita ne'e, mos Sua.Exia. Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu apresia tebes parseria hamutuk ho Mary Mackillop Today, Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu mós hatene no involve diretamente ho organizasaun ne’e, iha tempu uluk wainhira assume kargu iha Primeiru Governu Konstitusional hanesan Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu ba dahuluk. Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu mos hatene kona-ba prosesu tomak produs livru sira liuliu livru ba dalen Tetun iha Australia. Livru produs mak manual ba profesór sira no livru ba mentor jeral. SE. Ministru mós rekoñece tulun ne’ebé uluk kedas hetan hosi Mary Mackillop Today, liuliu hosi Madre sira ne’ebé supporta hosi Australia.
Iha ikus nian Country Director, Sr. Alipio Baltazar mos hatutan tan katak, programa sira ne’ebé Mary Mackillop Today halo, aliña ho programa Governu nian. Iha Novembru 2019, Mary Mackillop Today mós assina MoU ho MEJD liuliu ho INFORDEPE ba tinan 3 iha área formasaun ba profesór sira. Laos deit formasaun refere, maibé produs mós halo aliñamentu ho programa Governu nian. Hanesan exemplu, formasaun ba profesór sira sei iha durasaun tinan ida, depois de ida ne’e Profesór sira sei hetan sertifikadu, sistema hotu tuir sistema INFORDEPE nian. Profesór sira ne’ebé tuir formasaun refere wainhira remata formasaun bele ba kompete ba vaga sira ne’ebé mak governu fo sai.
Enkontro ne'bé partesipa husi Assesor Prinsipal, Sekretaria Executiva ne'e foti pontus importante ne’ebé mak presiza atu hare liu mak hanesan ; INFORDEPE kontinua halo kolaborasaun ne’ebé di’ak ho Mary Mackillop Today, MoU ne’ebé asina ona ho MEJD liuliu INFORDEPE ba tinan 3 iha área formasaun ba profesór sira, Importante atu bele aliña programa hirak ne’ebé halo hosi parseru dezenvolvimentu sira ho programa Governu nian.
#Mídia Gab_Mim_1882020
Previous Next

MINÍSTRU EDUKASAUN, JUVENTUDE NO DESPORTO VIZITA INFORDEPE HODI HARE BESIK LIU TAN FATIN FORMASAUN BA DOCENTES NO PROFISSIONAIS SIRA

Dili, 14 / 8 / 2020 – Prioridade haat mak sai Pontu importante ba Instituto Nacional de Formação de Docentes e Profissionais da Educção/INFORDEPE iha vizita Sua. Exia Minístru Edukasaun, Juventude no Desportu Dr. Armindo Maia ho xefe Gabinete iha sexta feira semana liu ba.
Iha vizita ne'e Prezidente, Vice Prezidente no Xefe Departamentu husi INFORDEPE aproveita halo enkontro hodi hato'o sira nia servisu no preokupasaun balun ne'ebe presija atu MEJD tau iha prioridade ba tinan ne'ebe tuir mai.
Prioridade ne'bé hato'o husi Diretór Manuel Atok ne'e, iha pontos haat ne'ebé maka impotante liu, hanesan ; revizaun ba statuto, liu-liu atu fo liu tan kompetensia ba autonomia ba jestaun finansa nune'e INFORDEPE bele jere nia osan rasik hodi labele difikulta aktividade formasaun no administrasaun sira seluk, Infrastrutura edifísio labotório,armazen lozistika,sala formasaun,dormintorio ne'ebe at houto ona, no valeta ka esgoto ne'ebe maka liu fera iha klaran kuando iha tempo udan sempre hamosu inundasaun.
Hafoin hato'o tiha preokupasaun hirak ne'e Sua.Exia Minístru Edukasaun, Juventude no Desportu akompaña husi strutura tomak INFORDEPE lao halo inspesaun ba fatin hirak ne'ebe maka temi iha aprezentasaun ne'e, nune'e bele besik liu tan realidade hodi bele hetan konsiderasaun nune'e bele iha planu. inspesaun ne'ebe halao durante minuto tolu nulu nia laran ne'e, sai materia Importante ba ulun boot MEJD ne'e, hodi tau iha planu no bele prepara ba futuru. INFORDEPE iha Centro Regionais tolu Baucau,Maliana no Manufahi Same. Entre uma sira ne'ebe maka INFORDEPE iha, iha nasional maka Kondisaun Grava tamba laiha orsamentu ba manutensaun.
Ikus nian wainhira remata inspesaun ba fatin hirak ne'e, Sua.Exia Minístru Edukasaun, Juventude no Desportu fo nafatin korazem ba strutura tomak INFORDEPE nian atu nafatin kontinua servisu maske mukit iha fasilidade. MEJD sei tau iha konsiderasaun iha planu maske la kompletu maibe sei halo "faze por faze "
#Mídia Gab.Mim 140820
Previous Next

KOIKA PROMETE NO NAFATIN APOIO SERVISU HAMUTUK HO MINISTÉRIO EDUKASAUN, JUVENTUDE NO DESPORTO

Dili, 13/8/2020 – Minístru Edukasaun, Juventude no Desportu Dr. Armindo Maia, simu country Director KOIKA Sr. Sikhyon KIM iha nia knar fatin Vila verde Dili. Vizita kortezia ne hanesan atu komprimenta malu, no koalia klean liu tan kooperasaun ne'ebe maka durante ne'e halao hamutuk ona iha tinan hirak liu ba.
Iha vizita ne'e mos country Director KOIKA nafatin agredese ba parseria no kooperasaun dia’k durante ne’e, no KOICA kontinua hametin liu tan ninia komitmentu ba kooperasaun ho MEJD liuliu durante pandemia COVID-19.
Reprezentante KOICA ne'e mos hatutan tan kona-ba kooperasaun durante ne’e, halao mak hanesan;
fó apoiu liu hosi;
• Apoio Centro Nacional de Impressão (2011-2013). Iha Centro ne’e konsege halo "Publicação de livros didáticos e guias do professor para escolas secundárias em Timor-Leste".
• Hasa’e kapasidade hosi Centro Nacional de Impressão (2013-2014).
• Projeto de melhoria da Escola Técnica de Becora (2013-2016).
KOICA mós fasilita programa ida hanaran ‘World Friend Korea (WFK)’, programa ne’e haruka korpu voluntariu sira mai Timor-Leste, korpu voluntariu ne’e hetan despaxu hosi Governu Koreanu atu ba rai liur hodi bele apoiu dezenvolvimentu socio econômico hosi nasaun sira ne'ebe parseria hamutuk.
KOICA Halo mós imprimi ba livros didáticos sira iha tinan rua liu ba. Livros didáticos sira mak hanesan: livru suplementariu kona-ba Siénsia no Matemátika. Programa ida ne’e parseria mós ho UNESCO. Agora dadaun iha prosesu ba imprimi livros sira ne’e. Programa pós-projeto ne'ebe iha relasaun ho konteúdo Livros didáticos sei sai próximu projetu prioritáriu ne’ebé KOICA hanoin atu halo.
KOICA mos fó apoiu ba ‘programa de ensino à distância’ ou Long-distance learning programme. Programa ida ne’e sei hanoin atu bele halo kolaborasaun ho UNICEF liuliu programa ne’ebé agora dadaun halo hela mak hanesan ‘ESKOLA BA UMA’. KOICA agora halo hela preparasaun ba programa ne’e no sei realiza iha tempu besik mai iha tinan 2022.
Iha asuntu Juventude no Desportu KOICA mos fó apoio iha area ne’e, parseria hamutuk ho Secretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD). Iha ne’e KOICA atu implementa Programa Desportu, no ninian MoU halo ona ho SEJD.
• Programa ne’e hetan fundu hamutuk USD $5-6 M.
• Apoiu liu-liu ba Sentru Desportu (Sport Centre) maka hanesan: Harii infraestrutura ba Futeból no Sistema Edikasaun desportu.
• Programa ne’e sei komesa 2020
KOICA mós fó apoiu seluk liuliu hare liu ba Desastre sira kauza hosi Mudansa Klimatika no seluk tan.
Iha biban ne'e Sua. Excia. Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu hato'o katak programa hirak ne’e di’ak no agredese ba kooperasaun ne’ebé dik atu bele dezenvolve liu tan setór Edukasaun, Juventude no Desportu. Kona-ba ‘online-distance learning’ liuliu programa ESKOLA BA UMA’ ne’ebé agora dadaun la’o hela sei fraku tebes. Hanesan ijemplu, iha vizita ba eskola ida iha Kapital Dili Sua Excia. Ministru ko’alia ho alunu sira iha sala de Aula, hateten katak programa ne’e provolta 25% alunu mak hatene no tuir. Maibe maioria lae.
Hatan ba ida ne'e Reprezentante KOICA mos halo hela preparasaun diak liu ba programa ne’e, no sei realiza iha tempu besik mai iha tinan 2022.
#Mídia Gab.Mim 130820
Previous Next

VISE-MINISTRU EDUKASAUN, JUVENTUDE NO DESPORTU HALA'O ENKONTRU HO EKIPA SEKRETARIADU MSSI NO STEERING COMMITTEE BA PAN-EhD

Díli, 13/08/2020 - S. Exa. Vise-Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu Dr. António Guterres hala'o enkontru ho Ekipa Sekretariadu MSSI no Steering Committee ba Planu Asaun Nasional ba Ema ho Defisiénsia(PAN-EhD).
Objetivu husi sorumutuk ne'e mak atu atualiza servisu sira no aprezenta relatóriu progresu Planu Asaun Nasional ba Ema ho Defisiensia(PAN-EhD) 2020 - 2024.
Previous Next

VISE-MINISTRU EDUKASAUN, JUVENTUDE NO DESPORTU SAI ORADÓR IHA WEBINAR UNIVERSITAS NEGERI SURABAYA

Díli, 13/08/2020 - S. Exa. Vise-Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu Dr. António Guterres partisipa no sai oradór liuhusi meius media online Zoom Cloud Meeting iha The 4th International Webinar by Division of Planning and Partnership of UNESA(Universitas Negeri Surabaya) ho tema " Strengthening International University Partnerships: Pitfalls and Potentials.
Durante aprezentasaun, Vise-Ministru partila informasaun kona-ba misaun no vizaun Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) inklui planu no prioridade iha VIII Governu Konstitusional.
Oradór seluk iha eventu ne'e mak Professor Chang-Hsien Tai husi National Pingtung Unversity of Science and Technology, Professor Yatim Riyanto, M.Pd husi Universitas Negeri Surabaya, Professor Kieron Sheehy, PhD husi Central Academic Staff Open University UK.
HOTU

Pesquisa